WB: Zapadni Balkan u idućim godinama očekuje povećanje gospodarskog rasta

Autor: Poslovni.hr/Hina , 19. listopad 2023. u 16:00
Foto: Pixabay

Ostvare li se te prognoze, BDP na cijelom zapadnom Balkanu u 2025. godini trebao bi rasti po prosječnoj stopi od 3,5 posto pri čemu bi opet prednjačilo Kosovo, a Sjeverna Makedonija bi ostala na dnu ljestvice.

Države zapadnog Balkana u 2024. godini mogu očekivati gospodarski rast od prosječno otprilike tri posto, uz smanjenje stope inflacije, procjena je analitičara Svjetske banke (WB) objavljena u četvrtak.

U redovitom šestomjesečnom izvještaju dostavljenom Hini iz ureda WB u Sarajevu navodi se kako se umjereno ubrzanje gospodarskog rasta na zapadnom Balkanu može očekivati u uvjetima u kojima bi slijedio daljnji oporavak u Europskoj uniji, koja je glavni trgovinski partner regije, dok bi niža inflacija trebala doprinijeti rastu raspoloživog dohotka i potaknuti potrošnju.

Najveći rast, po stopi od 3,9 posto trebao bi u idućoj godini uslijediti na Kosovu, u Albaniji je projiciran na 3,2 posto, kao i u Crnoj Gori, u Srbiji na tri, a u BiH na 2,8 posto. Na začelju je Sjeverna Makedonija s očekivanim rastom bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto.

Ostvare li se te prognoze, BDP na cijelom zapadnom Balkanu u 2025. godini trebao bi rasti po prosječnoj stopi od 3,5 posto pri čemu bi opet prednjačilo Kosovo, a Sjeverna Makedonija bi ostala na dnu ljestvice.

U ovoj je godini previđen prosječni gospodarski rast u regiji na razini od oko 2,5 posto, a iz WB ističu kako je tu unatoč svim poteškoćama pratilo i umjereno smanjenje stope siromaštva te otvaranje novih radnih mjesta.

“Prosječna stopa zaposlenosti u ovoj regiji dostigla je novu povijesno najvišu razinu od gotovo 48 posto, a od sredine 2022. do sredine 2023. otvoreno je 103 tisuće novih radnih mjesta. Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori”, navodi se u analizi.

Iz Svjetske banke ipak upozoravaju kako regija bilježi nedostatak radne snage te da je to među najznačajnijim problemima koje navode gospodarstvenici. Uz rješavanje tog pitanja, države regije moraju ubrzati ekonomsku konvergenciju s naprednijim ekonomijama Europe, kao i zelenu tranziciju te povećati obujam ulaganja u jačanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi, procjena je analitičara WB.

Komentirajte prvi

New Report

Close