Otpad je veliki izazov za ljudsko društvo jer statistika govori da globalno godišnje proizvedemo više od dvije milijarde tona otpada, a što je količina koja bi natovarena na kamione značila kolonu koja bi 24 puta okružila zemaljsku kuglu, ali i velika prilika za gospodarski razvoj ako tim otpadom uspješno upravljamo kroz model kružne ekonomije, rečeno je na regionalnoj konferenciji Waste Management 2023. koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala jučer u Beogradu. Nicola Bertolini, voditelj odjela za suradnju Delegacije Europske unije u Srbiji, govorio je o gospodarenju otpadom na ekološki prihvatljiv način i upotrebi sekundarnih materijala koje oni sadrže jer su oni ključni elementi politike zaštite okoliša EU-a. “Sve više ljudi živi u gradovima, a što znači da se producira sve više otpada te je nužno izgraditi modele kojima će se tim otpadom upravljati da ljudi mogu živjeti u zdravoj i čistoj okolini, a isto tako da taj otpad iskoristi za dodatni gospodarski razvoj. Stupanj razvoja jednog društva se, između ostalog, može ocjenjivati i po načinu na koji se ono odnosi prema otpadu”, kazao je Bertolini. Dodao je da je u zadnjih 10 godina u sustav gospodarenja otpadom u Srbiji investirano ukupno 80 milijuna eura, od čega je 60 milijuna došlo iz EU.
Na prvoj panel diskusiji Waste Managementa 2023. “Cirkularna ekonomija – modeli i primjeri dobre prakse” istaknuto je da u svijetu ograničenih prirodnih resursa i kontinuiranog rasta stanovništva kružna ekonomija više nije izbor, nego je njezina implementacija nužna za opstanak. Naglašeno je da je krajem 2022. Vlada Srbije usvojila program razvoja cirkularne ekonomije do 2024. koji se odnosi na područje upravljanja otpadom, obnovljivim izvorima energije i energetskom efikasnošću. Istovremeno, Crna Gora je predstavila Nacrt Nacionalne strategije cirkularne tranzicije do 2030. i pokrenula javnu raspravu. Gledano na globalnoj razini, model kružne ekonomije procijenjeno bi mogao donijeti do 4500 milijardi dolara ekonomske koristi do 2030. godine.
Slobodan Krstović, direktor za održivi razvoj Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) Srbije, istaknuo je važnost regionalnih projekata zbrinjavanja otpada koji su, konkretno na primjeru reciklaže stakla, povezali gradove i tvrtke u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji te Bosni i Hercegovini.
Dodao je da su u planu i projekti koji će povezivati Srbiju i Crnu Goru jer će se tako lakše i brže transferirati modeli i najbolje prakse cirkularne ekonomije. Koliko je sustav gospodarenja otpadom u Srbiji tek u povoju pokazuje, navodi, i primjer da 99% biootpada u ovoj zemlji završi na deponiju umjesto da se preradi u biogorivo ili bioplin. Siniša Mitrović, predsjednik Udruženja za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, kazao je da je izrazito pozitivno što su u Srbiji počeli mijenjati “DNK” svojeg gospodarstva prema zelenoj i cirkularnoj ekonomiji, ne iz nekog hira ili pomodarstva, već zato što je to neizbježno. “Mi vrlo pažljivo promatramo što je napravljeno u regiji, posebno u članicama EU Hrvatskoj i Sloveniji da preuzmemo najbolja iskustva i tehnologije. U Srbiji moramo izgraditi 380 postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda. Jasno je da bi bilo loše uvoditi masu tehnologija za to jer bi napravili logistički kaos. Moramo dobro sve proučiti i vidjeti što je za nas najbolje i najprimjerenije, kako po pitanju tehnologije, tako i cijene.
Nećemo biti fanatici, ne želimo biti “veći vjernici od pape” nego želimo uzeti ono što je najbolje za nas “, kazao je Mitrović. Dodao je da je trenutno investicijski potencijal Srbije u ekologiju oko 10 milijardi eura. “Mi se moramo odmaknuti od nekih idealističkih vizija “više cvijeća, manje smeća” te sve staviti u čistu matematiku. Profit je na kraju neumoljiv i svi će se, bilo tvrtke ili građani, ponašati racionalno. Zbog toga moramo urediti regulativu i čitavi sustav koji će, na bazi konsenzusa, postaviti takva pravila da će ekološko biti i jeftinije te jedino prihvatljivo”, zaključuje Mitrović.
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu