Spajić: Crnogorske obveznice i na Tokijskoj burzi

Autor: Poslovni dnevnik , 22. siječanj 2024. u 07:00
Spajić se na WEF-u u Davosu sastao sa Keiko Tashiro/PD

Crna Gora u sljedećih pet godina mora vratiti 2,8 milijardi eura starih dugova, a Svjetska banka i MMF tražili su da država dio tih dugova vrati iz vlastitih prihoda.

Crna Gora će u budućnosti izaći i na Tokijsku burzu, kako bi diverzificirala izvore financiranja i uštedjela na troškovima kamata, najavio je premijer Milojko Spajić. Na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu sastao se sa zamjenicom predsjednika japanske Daiwa banke i izvršnom direktoricom za Europu i Ameriku Keiko Tashiro.

– Japan je jedina zemlja na svijetu u kojoj su kamatne stope još uvijek na 0%, usred inflatornog vala. Crna Gora je do sada koristila London kao jedino tržište za finansiranje, međutim, zajedno sa Daiwa, najboljom japanskom investicijskom bankom za samurajske obveznice, i drugim domaćim partnerima, naša zemlja će u budućnosti izaći na Tokijsku berzu kako bi diverzifikovala izvore financiranja, ali i uštedjeti na troškovima kamata – napisao je Spajić na društvenoj mreži X. Kako je naveo, teško je ući na japansko tržište, ali kada jednom uđete, imate zauvijek pouzdanog partnera.

– Zamjenica predsjednika i izvršna direktorica za Europu i Ameriku Keiko Tashiro bila je s velikim entuzijazmom biti s nama na tom putu – zaključio je Spajić. Podsjetimo, Crna Gora u sljedećih pet godina mora vratiti 2,8 milijardi eura starih dugova, a Svjetska banka i MMF tražili su da država dio tih dugova vrati iz vlastitih prihoda. To je upravo traženo kako bi javni dug bio ispod 60 posto. Javni dug je od 2014. do 2021. porastao za dvije milijarde eura, a samo 700 milijuna odnosi se na izgradnju prve dionice autoceste.

U godini proglašenja neovisnosti 2006. godine javni dug Crne Gore iznosio je 700 milijuna kuna i od tada do prije dvije godine bilježio je konstantan rast. Crna Gora je na kraju 2020. godine imala najveći iznos bruto javnog duga i nominalno i u odnosu na postotak BDP-a.

Na kraju te godine iznosio je 4,4 milijarde eura ili 105 posto BDP-a. Razlozi tome bili su pad gospodarstva (vrijednosti BDP-a) za oko 15 posto zbog pandemije covida-19, kao i zaduženje nove Vlade od 750 milijuna eura izdavanjem euroobveznica. 

Komentirajte prvi

New Report

Close