U prethodne dvije godine poslodavci su prijavili značajan broj radnika koji su radili na crno, ali da je i dalje prisutna praksa isplate dijela plaće “na ruke”, jer je zajednički rast plaća i zaposlenosti veći od ukupnog povećanja naplate prihoda od mirovinskih doprinosa i doprinosa za socijalno osiguranje te osiguranja za slučaj nezaposlenosti.

Navodi se to u dokumentu Program suzbijanja sive ekonomije u Crnoj Gori 2024-2026, koji je Vlada objavila.

Porezne reforme
“Za razdoblje 2024.-2026. godine, projicira se da će zajednički rast plaća i zaposlenosti i dalje biti manji od rasta prihoda od doprinosa za PIO i nezaposlenosti koje procjenjuje Ministarstvo financija. To ukazuje na daljnje pozitivne učinke poreznih reformi i smanjenje neformalnosti na tržištu rada.

Uzimajući u obzir ukupno analizirane učinke utjecaja porezne reforme na dohodak od poreza na dohodak, kroz povećanje iskazivanja dobiti, kao i na dohodak od doprinosa za PIO zbog povećanja iskazanih plaća, ocjena prema simulacijskom modelu je da je ukupno učešće sive ekonomije u oblasti dobiti i zarada u Crnoj Gori smanjeno na razinu između 15,7% i 18,2% procijenjenog BDP-a u 2023.”, navodi se.

Prema projekcijama za razdoblje 2023.-2025., produktivnost će rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,5%, zbog većeg rasta zaposlenosti od rasta BDP-a.

“Ipak, rizik od značajnog povećanja minimalne plaće u 2022. godini, koji premašuje rast produktivnosti, prema ekonomskoj teoriji može dovesti do povećanja makroekonomskih neravnoteža i pitanja održavanja visokog potencijala rasta. I to bez popratnog jačanja konkurentnosti i mjera strukturnih reformi koje bi omogućile povećanje produktivnosti u privatnom sektoru i veću dodanu vrijednost u gospodarstvu”, stoji u Programu.

Podsjećaju da je minimalna plaća u 2022. godini povećana na 66 posto prosječne plaće u Crnoj Gori, što je najviše u regiji jugoistočne Europe i predstavlja prilično odstupanje od prosjeka.

“Povećanje minimalne plaće, međutim, nije rezultat povećanja dodane vrijednosti po zaposlenom. Drugim riječima, visina minimalne plaće slična je onoj u Hrvatskoj, ali je prosječna dodana vrijednost po zaposlenom oko 25 posto niža u Crnoj Gori”, navodi se u dokumentu.

Ministarstvo financija za 2024. predviđa rast prihoda od poreza na dobit od 22 posto. Projekcije Ministarstva financija za razdoblje do 2026. godine pokazuju da je u 2023. godini zabilježena veća prijava dobiti, što je, između ostalog, učinak porezne reforme i gospodarskog rasta.

“Konkretnije, prihodi od poreza na dobit u 2023. veći su za 44,5 milijuna eura ili 49,3% u odnosu na prihode ostvarene u 2022. Prema simulacijskom modelu, promjena regulative, odnosno uvođenje progresivne stope poreza na dobit, utjecala je na povećanje prihoda od poreza na dobit za 16,3 milijuna eura u 2023. godini”, navodi se u dokumentu. Drugim riječima, za toliko bi bili niži prihodi od poreza na dobit da nije došlo do reforme poreza na dobit.

Neplaćena dobit
Iznos prihoda od naplaćene dobiti za 2022. godinu, prema podacima Ministarstva financija, u 2023. godini iznosio je 134,7 milijuna eura.

“Efekt povećanja prijavljivanja neprijavljene dobiti očito je najveći u 2022. i 2023. godini, budući da je Ministarstvo financija za 2024. godinu predvidjelo povećanje prihoda od poreza na dobit od 22 posto. Nakon toga projiciran je umjereniji rast”, navodi se u dokumentu.

Ukupna vrijednost sive ekonomije u Crnoj Gori u 2022. godini, prema istraživanju IPSOS-a (2022.), procijenjena je na 20,6% BDP-a, odnosno 1,19 milijardi eura, od čega 521,8 milijuna eura ili 43,7%.