Transakcije kriptovalutama u Crnoj Gori su nezakonite, jer ne postoji zakon koji regulira to područje, objavilo je Ministarstvo financija. Ako je tako, postavlja se pitanje kako se odvijala trgovina kriptovalutama u cijeloj EU do svibnja kada je usvojen The Markets in Cryptoassets (MiCA) koji će se u zemljama članicama primjenjivati ​​tek od sljedeće godine.

Bilo u SAD-u, gdje se odredbe zakona o vrijednosnim papirima odnedavno primjenjuju na ovo tržište, bilo u Velikoj Britaniji, gdje se ta regulativa tek razmatra.

Protivno ustavu

Osim toga, odredbe MiCA-a, koje će, kako navode iz Ministarstva financija, Crna Gora primjenjivati ​​kao prva država koja nije članica EU, uključuju regulaciju samo stablecoina, walleta, rudarenja i mjenjačnica na kojima su kriptovalute. prodao ili kupio. Bitcoin ne podliježe regulaciji.

Osporava se tvrdnja Ministarstva financija, jer član 10. Ustava Crne Gore kaže da je u našoj zemlji dopušteno sve što nije zabranjeno Ustavom i zakonom. Budući da Ustav i nijedan važeći zakon Republike Crne Gore ne zabranjuje trgovanje kriptovalutama, nejasno je odakle resoru ministra Aleksandra Damjanovića tvrdnja da je to zabranjeno.

“Očekujemo da se uključi Centralna banka (CBCG), s aspekta svojih nadležnosti, kao i MUP, odnosno Uprava policije i njihova financijsko-obavještajna jedinica, posebno imajući u vidu sumnje u moguće pranje novca uz pomoć kriptovalute i činjenica da se određene osobe koje su se bavile ovim poslovima nalaze u Crnoj Gori, te su predmet međunarodnih istraga ili kaznenih sudskih postupaka”, kazali su agenciji Mina iz Ministarstva financija.

Propisi MiCA reguliraju samo stablecoine, koji su vezani za čvrstu valutu ili zlato, što ih čini manje promjenljivima od normalnih kriptovaluta. Drugi digitalni tokeni, kao i usluge povezane s bitcoinom kao što su platforme za trgovanje i digitalni novčanici, također podliježu pravilima EU-a, ali ne i sam bitcoin. Radna skupina predlaže donošenje seta od tri zakona – o digitalnoj imovini, o sprječavanju pranja novca i o oporezivanju.

“Zakon o digitalnoj imovini temeljit će se na transpoziciji EU uredbe The Markets in Cryptoassets (MiCA). U području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma potrebno je pridržavati se preporuka FATF-a 15 i 16 koje se odnose na rad s virtualnom imovinom, dok će se porezni tretman zaokružiti kroz set poreznih zakona”, pojasnili su. Prva verzija nacrta ovih zakona mogla bi biti gotova do kraja ove godine, a prije slanja u javnu raspravu bit će proslijeđeni Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu na primjedbe i sugestije.

EU regulativa

Kako bi spriječili utaju poreza i korištenje kripto-imovine za pranje novca, ministri EU postigli su dogovor da od siječnja 2026. pružatelji usluga moraju dobiti imena pošiljatelja i primatelja kripto-imovine, bez obzira na iznos koji se prenosi.

Dogovorena je izmjena pravila suradnje zemalja članica u oporezivanju, kako bi se obuhvatile transakcije kripto imovinom, te o razmjeni informacija o dogovorenim poreznim odlukama za najbogatije pojedince.