Iako je prethodna vlada u lipnju 2017. donijela Master plan razvoja plinskog transportnog sustava, Crna Gora još nema niti metra plinovoda i ne zna se kada će ga imati.

U vladi, odnosno Ministarstvu kapitalnih investicija, još ne znaju kada bi izgradnja Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) kroz Crnu Goru trebala početi i kada bi plinovod bio završen.

Plinofikacija kroz koncesiju
“Financiranje plinovoda kroz Crnu Goru nije dogovoreno. Posljednja projekcija WBIF-a predviđa da će on biti dugačak 94 kilometra, a troškovi izgradnje bit će oko 207 milijuna eura. To su velika sredstva, tako da razmišljamo da projekt plinofikacije ponudimo kroz koncesiju”, rekli su Pobjedi iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Trasa je u prvobitnoj varijanti bila dugačka 92 kilometra i stajala bi 100 milijuna eura. Iz Ministarstva kapitalnih investicija lani su priopćili da je zbog spora s općinama Kotor, Herceg Novi i Tivat ta trasa stavljena izvan snage i usaglašena nova.

Transjadranski plinovod radi od 2020. i opskrbljuje Grčku i Italiju. Jadransko-jonski plinovod krak je Transjadranskog plinovoda (TAP), koji je dio Transanadolijskog plinovoda (TANAP) i za njega je planirano da prenosi plin iz Turske preko Grčke i Albanije u Italiju. TANAP doprema prirodni plin iz Azerbajdžana preko Gruzije i Turske do Europe i počeo je raditi 2018.

“Najbliža točka Crnoj Gori je albanski grad Fieri, 150 kilometara od granice. Jadransko-jonski plinovod je regionalni projekt za koji su zainteresirane i Albanija, BiH te Hrvatska. Dinamika izgradnje ovog plinovoda i prve isporuke plina dio su duže procedure koja treba obuhvatiti zajedničko djelovanje svih zainteresiranih strana”, rekli su iz Ministarstva kapitalnih investicija.

“Promjer i pritisak plinovoda kroz Crnu Goru nisu još utvrđeni, jer za to treba imati riješeno pitanje energetskih objekata i potrošnju. Preliminarne studije pokazuju da ćemo imati dva energetska objekta ukupne instalirane snage od 200 megavata, čija je okvirna godišnja potrošnja 25 milijuna kubika plina”, rekli su iz Ministarstva kapitalnih investicija i dodali da u Elektroprivredi CG rade plinsku studiju kojom obuhvaćaju ta dva energetska objekta. Pripremljen je idejni projekt plinovoda koji je vezan za općine Bar, Budva, Kotor i Herceg Novi.

“Osnovna prednost plinovoda je proizvodnja jeftine električne energije. A s tim je povezana i zelena tranzicija u energetici, prema kojoj je do 2050. godine prirodni plin definiran kao dopušteno gorivo za elektrane”, rekli su iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Dodali su da bi izgradnjom plinske infrastrukture bili stvoreni uvjeti za plasman plina iz eventualnih crnogorskih nalazišta.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija podsjećaju da je Crna Gora dala načelnu suglasnost za osnivanje zajedničke regionalne kompanije vezane za projekt Jadransko-jonskog plinovoda i da imaju neslužbene informacije da će biti osnovana do kraja ove godine.

Dioničari iz četiri zemlje
Hrvatski mediji objavili su da će izgradnju Jonsko-jadranskog plinovoda voditi projektna kompanija sa sjedištem u Splitu, a njeni dioničari će biti iz četiri zemlje kroz koje prolazi, prema informacijama iz kompanije Plinacro, koja je nositelj projekta za Hrvatsku.

Plinacro je izradio prijedlog ugovora o osnivanju kompanije koju će, uz Plinacro, činiti Montenegro Bonus iz Crne Gore, Albgaz iz Albanije i BH-Gas iz BiH.

Kroz suradnju s Ministarstvom za infrastrukturu i energetiku Albanije pripremljena je aplikacija za izradu glavnog projekta Jonsko-jadranskog plinovoda za Crnu Goru i Albaniju i njome je aplicirano za bespovratna europska sredstva