Siva ekonomija u Crnoj Gori koja se odnosi na neprijavljeni prihod registriranih tvrtki i isplatu plaća ili dijela plaća bez obračuna poreza i doprinosa ove godine vrijedi 20,6 posto procijenjenog BDP-a, pokazuje istraživanje koje je za potrebe Ministarstva financija provela agencija Ipsos.

Vrijednost crnogorskog BDP-a za ovu godinu procijenjena je na 5,3 milijardi eura, te bi procijenjeni iznos sive ekonomije kod registriranih tvrtki i poduzetnika vrijedio 1,1 milijardu eura.

Bolje poslovno okružje
U istraživanju prema istoj metodologiji iz 2014. godine procjena sive ekonomije iznosila je 24,5 posto BDP-a.

Podaci su dobiveni na temelju ankete provedene među 316 tvrtki i poduzetnika i 1214 građana. Provedeno je u veljači i ožujku ove godine nakon porezne reforme kojom je povećana minimalna plaća na 450 eura, a značajno smanjeno porezno opterećenje na plaću i ukinut doprinos za zdravstveno osiguranje.

Iz Ministarstva financija navode da ih na dodatni oprez, iako je riječ o nešto nižoj stopi u odnosu na 2014., poziva priznanje menadžera da gotovo svaka deseta tvrtka posluje u sivoj zoni.

“Nešto niža sklonost prema sivoj ekonomiji posljednjih nekoliko godina posljedica je poboljšanja poslovnog okružja i smanjenja nelojalne konkurencije neformalnog sektora. Relativno dobre ocjene bilježe rezultati inspekcije u segmentu otkrivanja zaposlenih bez ugovora o radu i drugih oblika neformalnog zapošljavanja i sive ekonomije”, naveli su iz Ministarstva financija.

U usporedbi s drugim zemljama gdje je primijenjena jednaka metoda istraživanja, obujam sive ekonomije Crne Gore približan je razini u Poljskoj i Latviji, viši nego u Litvi i Estoniji, a niži nego u Rusiji, Ukrajini, Kirgistanu, Moldaviji, na Kosovu i u Rumunjskoj.

Prema drugoj metodologiji – MIMIC metodi, koju je koristio MMF, a koja obuhvaća i neregistrirane tvrtke, siva ekonomija u Crnoj Gori 2019. iznosila je 37,5 posto BDP-a. Te godine BDP je iznosio 4,95 milijardi eura, te bi vrijednost sive ekonomije bila milijardu i 850 milijuna eura.

“Nakon Kosova i Sjeverne Makedonije, Crna Gora bilježi najveći obujam sive ekonomije u odnosu na 47 zemalja Europe koje su obuhvaćene ovom procjenom”, navedeno je u izvješću.

Veći dio strukture sive ekonomije, 56 posto, čine neprijavljene plaće zaposlenih, odnosno djelimična ili potpuna isplata plaća u gotovini, odnosno “na ruke”.

Prednjači trgovina
“Približno 50 posto sive ekonomije ostvari se u trgovini, a zatim slijede ostale usluge, ugostiteljstvo i promet. U 2022., prema priznanju vlasnika/menadžera, približno svaka deseta tvrtka u Crnoj Gori bavila se aktivnostima sive ekonomije, što je značajno smanjenje u odnosu na 2014. godinu, kada je svaka treća tvrtka bila uključena u te aktivnosti.

Gledano prema oblicima neformalnog poslovanja, 5,2 posto tvrtki imalo je nelegalno zaposlene, dok je 4,5 posto obavljalo više od 10 posto plaćanja u gotovini, iako su obveznici PDV-a”, navedeno je u izvješću.

Oko 16 posto poslodavaca u anketi je navelo kako se podmićivanje inspektora da se ne bi platile kazne događa često ili vrlo često.