Tržište nekretnina nalazi se na svojevrsnoj prekretnici – ne samo na Balkanu, nego i puno šire. Neizvjesnost uzrokovana geopolitičkim izazovima, poput rata u Ukrajini i gospodarskih posljedica, upalila je lampice upozorenja za sve sudionike u prometu nekretninama.

Kada kažemo sektor nekretnina, najčešće mislimo na stambene zgrade. No, taj pojam uključuje i poslovne prostore i zemljište, a sve zajedno 2023. godine u ogromnoj regiji EMEA (Europa, Bliski istok i Afrika) doći će do pada prometa, navodi AlJazeera Balkans.

Nekretnine su prvenstveno stvar ulaganja, a zadovoljenje osnovnih životnih potreba slaže se kao slagalica u isprepletenu kombinaciju interesa. Crna Gora je prava slika za to.

“U Crnoj Gori postoje investitori koji su spremni nastaviti svoje projekte. Moraju biti ispunjene pretpostavke geopolitičke, pravne i fizičke stabilnosti, potom bi se analizirala porezna atraktivnost i ekonomska logika na temelju koje bi ozbiljni investitori mogli biti sigurni u racionalnost odluka koje donose.

Što se tiče volumena i transakcija, u rujnu su zabilježeni pozitivni pomaci. Kupci nekretnina za odmor iz Rusije, Srbije i Turske pokazali su povećanu aktivnost. No postoji i fenomen da pojedini investitori razmišljaju o određenim izlaznim strategijama i projektima koje planiraju razvijati prelaze na tržišta koja im pružaju veću sigurnost i brži povrat uloženog”, kaže Milovan Novaković, direktor Colliers-a i član Kraljevske institucije ovlaštenih geodeta (RICS) za Crnu Goru.

Posebno su oprezne banke. Zaduženi realni sektor je u teškom položaju, kao i većina stanovništva, a tržište nekretnina na Balkanu još nije u potpunosti pravno uređeno. “Činjenica da 70-80.000 stranaca, uglavnom Rusa, Ukrajinaca i Turaka, koji stalno žive, bitno utječe na cijenu stanarine, ne ide na ruku ni Crnogorcima.

U dvije godine najamnine su porasle od 20 do 60 posto. Naše ga stanovništvo više ne može pratiti zbog slabe platežne moći. Ukrajinci posebno ne ulaze u kupnju nekretnina. Udvostručuje se negativni učinak. Najamnine skaču, a ne gradi se dovoljno novih zgrada, što je multiplikativni efekt”, smatra Novaković.