Vijeće Centralne banke Crne Gore preporučilo je da se prije zaduživanja države na domaćem tržištu izradi detaljna analiza utjecaja na bankarski sustav. Na sjednici koju je vodio guverner Radoje Žugić konstatirali smo da je bankarski sektor stabilan i da ga karakteriziraju dobri poslovni pokazatelji.

Moguće posljedice
“Izdavanje obveznica na domaćem tržištu moglo bi uzrokovati odljev depozita iz banaka, što bi se odrazilo na njihovu likvidnu poziciju, odnosno raspoloživost sredstava koja banke plasiraju stanovništvu i gospodarstvu. Imajući u vidu potrebu očuvanja financijske stabilnosti, spomenuti Rizike treba pažljivo sagledati i biti oprezan pri donošenju odluke o zaduživanju države na domaćem tržištu, zaključili su članovi Savjeta CBCG”, priopćeno je iz CBCG.

U cilju ispunjavanja obaveze CBCG da tromjesečno utvrđuje stopu anticikličnog zaštitnog sloja za teritoriju Crne Gore, a koja proizilazi iz Zakona o kreditnim institucijama, Savjet je donio Odluku o stopi anticikličnog zaštitnog sloja kapitala za drugi kvartal 2023. godine.

Na temelju rezultata prethodno provedene analize relevantnih kretanja u bankarskom sektoru i ukupnom gospodarstvu, Odlukom je utvrđeno da će stopa protucikličkog kapitalnog zaštitnog sloja za drugi kvartal 2023. godine iznositi 0%.

Podsjetimo, Ministarstvo financija razmatra mogućnost izdavanja dugoročnih obveznica na domaćem tržištu koje bi mogli kupovati građani i pravne osobe, objacvio je Poslovni dnevnik prije nekoliko dana pozivajući se na izvore iz crnogorskih medija.

Vraćanje dugova
Razlozi za razmatranje ove ideje su što Vlada ove godine mora vratiti 475 milijuna eura starih kredita koji su dospjeli na naplatu i kamate na te iznose, što domaće i inozemne banke nude Vladi kredite po efektivnim kamatama većim od 10 posto, dok istovremeno građani i gospodarstvo imaju depozite u bankama od 5,2 milijarde eura, a prosječna kamata, prema podacima CBCG za siječanj, na depozite oročene preko pet godina iznosi 1,64 posto.

Crna Gora bi tako krenula primjerom Hrvatske koja se u veljači izdavanjem domaćih obveznica zadužila za 1,85 milijardi eura, a kupci će imati prinos od 3,65 posto.