Prosječna efektivna kamata na novoodobrene kredite, odnosno kamata koja uključuje sve troškove, imala je veliki rast u godinu dana, s 5,04 posto u rujnu prošle godine na ovogodišnjih 7,05 posto, dok je prosječna kamatna stopa na depozite j padu s 0,26 na 0,24 posto.

U razgovoru za “Vijesti”, zbog čega se dešava da kamate na kredite imaju visok rast, a da to ne prate kamate na štednju, predstavnici poslovnih banaka i Centralne banke (CBCG) kazali su da je takva situacija na tržištu – Europska središnja banka (ECB) podigla je referentne kamate zbog čega su u Crnoj Gori morale rasti kamate na kredite, dok banke imaju dovoljno depozita, zbog čega su ne treba dodatno stimulirati građane i gospodarstvo na štednju. Cijene kredita u eurima koje banke nude klijentima ovise o referentnoj kamatnoj stopi.

Kamatne stope
Od rujna prošle godine do istog mjeseca ove godine ukupan iznos odobrenih kredita svih banaka, prema podacima CBCG, porastao je s 3,66 na 3,99 milijardi eura ili za devet posto, dok su istovremeno porasli ukupni depoziti u bankama. sa 4,96 na 5,52 milijarde ili za 11,3 posto. Ovi podaci pokazuju da depoziti i dalje rastu brže od kredita, iako su kamate na štednju niske.

Kamata na štednju dužu od pet godina u rujnu ove godine iznosila je 2,01 posto, a prije godinu dana 1,49 posto. U istom mjesecu 2021. ta je kamata iznosila 1,81 posto. Iz CBCG kažu da je rast kamatnih stopa na kredite banaka u Crnoj Gori pod utjecajem domaćih i međunarodnih čimbenika.

“Trenutni rast kamata je pod dominantnim utjecajem monetarne politike ECB-a, odnosno visine kamatnih stopa u EU i razvoja globalnih trendova. Osim toga, postojeća gospodarska i geopolitička neizvjesnost s produljenim utjecajem na domaće tržište utječe i na strožu kreditnu politiku banaka. Šestomjesečni Euribor, kao referentna tržišna kamatna stopa, porastao je s negativne vrijednosti od -0,55% u prosincu 2021. na sadašnjih preko 4%, odnosno porast od preko 4,5 postotnih bodova.

U Crnoj Gori je rast kamatnih stopa bio znatno umjereniji, odnosno s minimalnih 5,5%, koliko je iznosila prosječna ponderirana efektivna kamatna stopa na kredite u svibnju 2022. godine, na 6,47% u rujnu 2023. godine, odnosno rast za nešto više od jedan postotni bod. Dakle, značajno manje od rasta euribora”, navode iz CBCG. Podsjećaju da je ECB povećao referentnu kamatnu stopu kako bi suzbio inflaciju, ali i da se ne očekuju nova povećanja referentnih stopa.

Također, prema najavama ove institucije, očekuje se da će se tijekom prve polovice 2024. godine zadržati sadašnja razina stopa, sve dok se inflacija u eurozoni ne smanji na ciljanu razinu od oko 2%, dok može biti potencijalno smanjenje u drugom poluvremenu.

Akumulacija gotovine
Sukladno ovim najavama, očekujemo da će trenutna razina kamatnih stopa u Crnoj Gori ostati nepromijenjene do kraja 2023. i dijelom 2024. godine, pod pretpostavkom da neće doći do rasta vanjskih neizvjesnosti.”, naveli su iz CBCG. I iz ove institucije navode da rast kamata na depozite ne prati rast kamata na kredite banaka, navodeći da bi razlog mogao biti to što su banke akumulirale visoku i stabilnu razinu depozita i to ne stvara tržišni pritisak na banke da povećaju kamatne stope.

“Akumulacija štednje klijenata očituje se u rastu depozita kod banaka i očito je, između ostalog, vođena namjerom štednje novca za slučajeve nepredvidivih okolnosti, kao i smanjenom sklonošću ulaganju u nesigurnim vremenima, a manje zbog kamatna stopa na štednju, odnosno dohodak.
To je jedan od razloga zašto banke imaju stabilan izvor depozita i nemaju tržišni pritisak na ovaj izvor financiranja, pa samim tim nema potrebe da značajnije mijenjaju politiku kamatnih stopa na štednju”, navode iz CBCG.